Seminar organizuje Zavod za proučavanje kulturnog razvitka iz Beograda u saradnji sa Opštinom Šabac i uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije. Cilj seminara je da kroz zajedničku edukaciju poveže sektor kulture i turizma, podstakne partnerske odnose, prenese potrebna znanja i veštine za stvaranje atraktivne turističke ponude zasnovane na vrednostima kulturnog nasleđa. Učesnici seminara su predstavnici sektora kulture, turizma i gradske uprave iz Šapaca, Loznice i Valjeva. Seminar će se realizovati kroz tematska predavanja i rad u radionicama koje će voditi eminentni stručnjaci iz oblasti kulture i turizma u prostorijama Narodnog muzeja Šabac.
25.09.2009.
Slava Sv. Luka
Jedan od sedamdeset apostola Hristovih, bio je Grk i neznabožac. U rodnom gradu, Antiohiji, izučio je filosofiju, medicinu i slikarstvo. Kad je Hristos hodio po zemlji, njegova dela su se nadaleko pročula pa je Luka, gonjen željom da upozna tog neobičnog čoveka, došao u Jerusalim. Kad je upoznao Hrista i razumeo njegovu nauku, iskreno je poverovao u Gospoda. Posle silaska Svetoga Duha na apostole, Luka se vratio u Antiohiju, gde je postao saradnik i satrudnik apostola Pavla. Hrišćani su hteli da trajno sačuvaju Hristove reči, pa su molili Luku da napiše Jevanđelje, što je on i uradio oko 60.godine. Luka je bio veoma darovit pisac, o čemu govori stil kojim je pisano Jevanđelje. Glavna ideja ovog Jevanđelja je učenje o Hristu Spasitelju sveta. Posebno su lepe priče o bludnom sinu, bogatašu i ubogom Lazaru i nepravednom gospodaru. Jedino se u njegovom Jevanđelju sačuvala povest o rođenju sv. Jovana Krstitelja, susretu Djeve Marije i Jelisavete, zatim o poklonjenju pastira vitlejemskih i razbojniku koji se pokajao na krstu. Pored Jevanđelja sveti Luka je napisao i Poslanice. Posle smrti apostola Pavla, nastavio je da propoveda Jevanđelje po Italiji, Dalmaciji, Makedoniji i drugim zemljama. Kako je bio izvanredno nadaren, on je i slikao. Po predanju, sveti Luka je naslikao tri ikone Bogorodice sa Hristom Bogomladencem, kao i ikone svetog Petra i Pavla, za koje je sama Bogorodica rekla: "Blagodat rođenog od mene i moja neka bude sa ovim ikonama." Te ikone su bile uzor svim kasnijim ikonama, zbog čega se sveti Luka smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa. Apostol Luka je imao 84. godine kad su ga uhvatili zlobni idolopoklonici i ubili obesivši ga o granu masline u gradu Tebi Beotijskoj.
Sv. Luka je slava udruzenja likovnih stvaralaca Sapca i ovim putem pozivamo sve clanove i prijatelje da nam se pridruze oko obelezavanja dana u subotu 31. oktobar
14.10.2009.
"DIM" Porodice bistrih potoka
Dim je posvećen kratkoj Brehtovoj pesmi koja slavi značaj života. Predstava ima ulični karakter i nagoni aktere da krenu, da istrče ka prolaznicima i pozorišnim namernicima. Na sceni su jednostavni elementi i ljudi koji tragaju za energetskim ispoljavanjem. Kutije, štapovi, klepetuše, metla... ukazuju da je i ovakvim elementima moguće ispoljiti filozofske stavove. Predstava, čija je tema dim nastao iz zapaljenog sena, kazuje da još možemo živeti i opstati u prirodnim uslovima, ako se suprotstavimo tehnološkoj, monetarnoj i informatičkoj zagađenosti. Akteri predstave nisu u službi glume, već ispoljavanja sopstvenih identiteta. Najvažnije je doći iskren i ispoljiti ritam, energiju i trajanje. Tokom dejstva stvara se zajednički senzibilitet, vrsta emulzije koja prenosi simbole i alegorije autorskog promatranja sveta u kojem je sve razoreno, a mi treba da pokupimo parčiće i nastavimo u njemu da živimo. Porodica bistrih potoka je najstarija ekološka i umetnička komuna koju je 1977. osnovao književnik Božidar Mandić. Više od tri decenije na planini Rudnik, u zaselku Brezovica, njena dejstva zasnovana su na potrazi za smislom života i koegzistencijom čoveka i prirode. Osnovna načela komune su borba za planetu i pojedinca. Kolektivno iskustvo ova porodica prenosi na scenu i teatar prostora i vremena, u nastojanju da se promoviše intelektualni angažman. Iz takvog stava proistekla je "estetika divljizma“ - potraga za autentičnim delovanjem kroz iskrenost, hrabrost, jednostavnost i rizik. Učesnici: Dragana JOVANOVIĆ, Miroslav JOVANOVIĆ, Arion ASLANI, Radomir TODOSIJEVIĆ, Jelena STANIVUKOVIĆ, Kristina VASIC,Božidar MANDIĆ Organizacija Kolektiv, podrška Ministarstvo kulture Republike Srbije
U petak 16. oktobra u 18h u Gospodar Jevremovoj ulici, ispred opštine.
08.10.2009.
Radovan Mirazović - slike
U prostorijama "Glasa Podrinja" otvorena je izložba četiri slike Radovana Mirazovića koja će trajati od 7. - 11. oktobra 2009. godine. Slike su svojevrsni omaž gradu Šapcu i značajnim ličnostima koje su ga činile: Mari Lukić Jelesić. Stevanu Čaliću. Miliću od Mačve i Dragiši Penjinu.
03.10.2009.
MANIK RAW. EP O NASILJU
Izložba crteža 'Manik Raw. Ep o nasilju' Marije Vaude i Nikole Pilipovića, beogradskog umetničkog para koji se od 1999. potpisuje kao Manik, biće otvorena 5. oktobra u Šapcu, a ukazuje na fenomen ponavljanja destruktivne prirode čoveka i postavlja još neka od ključnih pitanja prirode čoveka i civilizacije uopšte.
S podnasovom “Svedočenja o nasilju, svedoci nasilja, mesta nasilja, politike nasilja...”, izložba će biti otvorena u Galeriji Udruženja likovnih stvaralaca Šapca, u organizaciji Kolektiva, a predstavće cikluce crteža nastalih poslednjih par godina, koje je beogradska publika imala priliku da vidi krajem prošle godine u Magacinu u Kraljevciha Marka, a potom i publika u Mariboru, u Galeriji RRRudolf.
Umetnici ukazuju da je "vreme - krv", te da od nasilja najčešće nastaje nasilje, od logora - logor, od Edipa - Edip..., jer promocija trgovačkog potiskuje kreativno, jer bios pobeđuje etos, a elementarno se slavi pre suptilnog.
“U cikličnom prostoru ponavljanja nastaju nova značenja i prevodi. Predaleko osećamo, ne kočimo, kažnjeni smo zbog toga i zato su nastali ciklusi crteža: Portreti Nasilnika i Branitelja ljudi - Popaja, Strip nasilje, Nadrealni automatizam (Pleonazmi), Memoricid (horovi, skupovi, subjekti, logorašice zauvek...), Punjenje suze, Snjegovići, Dekorativne sprave nasilja, Nasilje nad delfinom, Nasilje nad Srcem, Sprave srca i pejzaži, Unisex violence i Univerzalno meso...”, naveli su Manik povodom izložbe.
26.09.2009.
Mladi sportisti u ULSŠ
Danas su udruženje posetili mladi sportisti. Ovo je jedan sportski (grupni) snimak ekipe.
25.09.2009.
Prihvaćena inicijativa ULSŠ
Grad Šabac, komisija za utvrđivanje naziva ulica i trgova zvanično je prihvatio inicijativu ULSŠ da se jedna ulica u gradu nazove imenom čuvenog fotografa Riste Marjanovića, rođenog Šapčanina koji je okom kamere zabeležio najdelikatnije trenutke srpske istorije, kao i grada Šapca.
25.09.2009.
Milica Jokić u koloniji Rusalka, Bugarska
E pa ovako kolonija se održavala u malom mestu koje se zove Rusalka, ono je na samom severu Bugarske otprilike 30km od Rumunije. Organizatorka se zove Joana Eood i sama je slikar. Kolonija je počela 02.09. i trajala do 09.09. i to je prva koja je organizovana, na ovom mestu. Mi smo bili u Joaninom dvorištu, to je veliko imanje koje je sa dve strane okruženo morem, a sa druge dve prirodnim rezervatom gde su jeleni, lasice i ostale životinje. Svi smo radili pejzaže. Na slici, koju šaljem, je sa leva na desno Pejno, koji je iz Rusa i radi kao profesor u srednjoj slikarskoj školi. Onda ide Joana, organizator, pa Nikolaj, koji je samostalni umetnik, koliko sam razumela uspešan je i izlaže dosta po svetu. Mislim da radi uglavnom pejzaže, za razliku od Pejna, koji se bavi zidnim slikarstvom izvodio je neke velike radove po bugarskoj radi murale, freske, mozaike, vitraže i dekoraciju stakla. Onda sam ja, pa Ljudmil, mislim da je on dolazio, pa za njega znate čime se bavi, pa Smilja Ivetić slikarka iz Beograda, koja je završila likovnu akademiju i ima status slobodnog umetnika, kao i ja. Petra naravno svi znamo, on nam je veza sa Bugarskom.
To vam je otprilike to, ako vas interesuje još nešto vi slobodno pitajte. Javljajte mi se mailom pošto sam narednih dana u Hrvatskoj.
Pozdrav
04.09.2009.
Lokalne kulturne politike
Danas je u Udruženju likovnih stvaralaca Šapca odrzana debata za dve fokus grupe na temu 'Lokalne kulturne politike", u saradnji sa Zavodom za proucavanje kulturnog razvitka iz Beograda. Debata se nastavlja sutra za još dve grupe. Osnovna i...deja projekta "Lokalne kulturne politike" je osnaživanje lokalnih kulturnih kapaciteta, podrška procesa decentralizacije u oblasti kulture i doprinos kreiranju kulturne politike Srbije. Projekat ima za cilj da skenira stanje kompletnog kulturnog sistema u Srbiji, sprovođenjem metodološki ujednačenih istraživanja u svim regionalnim celinama kao doprinos kreiranju lokalnih i republičke strategije razvoja kulture.
http://www.zaprokul.org.rs/